Tradicija, filozofija i majstori devet škola ninjutsu-a
"Jedino pravilo je: brzo pronaći slabost protivnika i kontrolisati ga."
Bujinkan (武神館) — "Mesto gde ratnik boga trenira" — je međunarodna organizacija za ninjutsu osnovana od strane Dr. Masaaki Hatšumija. Bujinkan objedinjuje devet drevnih japanskih ratničkih škola čije korene možemo pratiti više od 900 godina unazad.
Za razliku od modernih borilačkih sportova, ninjutsu nije usmeren ka takmičenju ili skupljanju medalja. Fokus je na opstanku, prilagodljivosti i dubokom ličnom razvoju. Treningom se razvija sposobnost zaštite sebe i bliskih, ali i karakterne vrline kao što su strpljenje, skromnost i hrabrost.
Bujinkan ninjutsu nije agresija — to je sistem koji polaznika uči da razume i neutrališe opasnost uz minimalnu primenu sile. Filozofija nenasiljnog rešavanja konflikta leži u samom srcu ove veštine.
"Mongolski Tigar" · Poslednji pravi ninja-ratnik
Tošicugu Takamacu (1898–1972) bio je 33. naslednik devet tradicionalnih škola ninjutsu-a. Poznat po nadimku "Mongolski Tigar", proveo je deo života u Kini gde je usavršio svoja znanja u stvarnim borbenim situacijama.
Pre smrti, imenov je Dr. Masaaki Hatšumija kao jedinog dostojnog naslednika svog celokupnog znanja — direktno mu prenevši sve tajne devet škola. Time je osigurao da se ova tradicija prenese u moderno doba neizmenjena.
Osnivač Bujinkan Dojo · Rođen 2. decembra 1931.
Dr. Hatšumi je rođen u Nodi, Japan. Sa sedam godina počeo je da trenira kendo sa ocem, a zatim se posvetio aikidou, džudou, karateu i boksu. Studirao je dramu i medicinsku osteopatiju na Meiji Univerzitetu u Tokiju, gde je stekao doktorat i otvorio sopstvenu kiropraktičku kliniku.
U dvadesetim godinama predavao je džudo američkim vojnicima na vazduhoplovnoj bazi Yokota. Tu je shvatio da veći i jači uvek mogu da savladaju manje iskusne — što ga je nateralo da traži dublji sistem. Kad je upoznao Takamatsua sa 26 godina, svaki vikend je putovao kroz ostrvo Honshu narednih 15 godina samo da bi trenirao pod njim.
Rođen u Nodi, Japan. Počinje kendo trening sa 7 godina.
Doktorat iz draume i medicinske osteopatije. Otvara vlastitu kliniku.
Počinje 15-godišnji trening, putujući svaki vikend da bi primao nastavu.
Takamacu ga imenuje za Soke — naslednika svih devet škola.
Osniva Bujinkan i širi ninjutsu po celom svetu. Autor, slikar, muzičar, naučnik.
Instruktor Bujinkan Ninjutsu Srbija
Šihan Blažo Nastov je vodeći instruktor Bujinkana u Srbiji. Predaje redovne treninge u Beogradu i Novom Sadu, organizuje godišnji letnji ninja kamp na Grzi i regionalne seminare sa inostranim majstorima.
Kao direktni prenosilac Bujinkan tradicije, Nastov spaja autentičnost japanskog sistema sa pristupačnošću prilagođenom lokalnoj sredini — treninzi su otvoreni za sve uzraste i nivoe iskustva.
Ninjutsu se prvi put pominje oko 520. godine nove ere. Tokom feudalnog perioda, japanski vojni gospodari (daimyo) angažovali su ninja za izviđanje, sabotažu i zadatke koji su bili izvan kodeksa časti samuraja.
Tokom Kamakura perioda, ljudi koji su pobegli u planinska područja Ige i Koge živeli su kao "Jizamuraji" — seljaci-ratnici koji su razvijali borbene tehnike iz čiste nužde, bez oružja i resursa koje su imali samuraji.
Kontakt sa kineskim ratnicima, monasima i učiteljima doneo je akumulirano znanje iz vojnih strategija, religije, filozofije i medicine. Tokom vekova, ove tehnike su se stopile sa japanskim borbenim veštinama.
Najznačajniji razvoj bio je kombinovanje borbenih tehnika sa tehnikama tihog kretanja i nestajanja — uz uticaj Yamabushi, planinskih ratnika-sveštenika koji su praktikovale Shugendo rituale.
Ove tehnike su bile strogo čuvana porodična tajna, a najistaknutije porodice delovale su u oblastima koje danas znamo kao prefekture Mie i Shiga.
"Ninja nije ubica. Ninja je onaj koji opstaje — u svakom vremenu, u svakoj situaciji, koristeći um kao primarno oružje."
Svaki član Bujinkana se obavezuje na sledeće principe:
Svaka od devet škola ima sopstvenu filozofiju i tehnički sistem — zajedno čine jedan od najpotpunijih ratničkih sistema na svetu.
Pogledaj Treninge